Što (zapravo) čitaju srednjoškolci?

Siddhartha Mukherjee, Car svih bolesti: biografija raka

Izd. Scribner, 2010.

Zamislite ovu sliku: vi ste liječnik obiteljske medicine, a pacijent vam je gospodin Horvat, s kojim radite već dvije godine na snižavanju tjelesne težine, ali njegov neregularni metabolizam to znatno otežava. Problem nastaje kad primijetite da je u zadnja dva mjeseca izgubio čak 25 kilograma. Dijagnostički pregledi ustanovit će da boluje od akutne limfoblastične leukemije. U ovoj knjizi dr. Mukherjee prikazuje veliki rat protiv raka koji se vodi otkako čovječanstvo postoji. U njoj opisuje borbu protiv karcinoma iz povijesne, znanstvene, društvene i političke perspektive. Liječnici su još u doba drevnog Egipta pokušavali liječiti karcinom raznim metodama, često bolnim kirurškim zahvatima.

Ipak, roman nam pruža nadu jer je današnja tehnologija puno naprednija, tako da naše poboljšano znanje mehanizama djelovanja raka omogućava razvoj individualiziranih terapija koje bi mogle dovesti do toga da karcinom postane još jedna od niza bolesti koje smo porazili.

Frank Herbert, Dina

Izd. Egmont, Zagreb, 2019.
Prev. Stanislav Vidmar

 Herbert je svijet i radnju romana koristio za kritiku tadašnjega društva, obrađujući utjecaj tehnologije i industrije na društvo i okoliš. Dina prikazuje svemir napredne tehnologije i društva više tisuća godina u budućnosti u kojoj se svijet vratio na feudalistički sustav. Glavni lik, Paul Atreides, sin jednog od velikih feudalaca, zapravo je svojevrsni mesija čiji dolazak predviđa misteriozno sestrinstvo Bene Gesserit. Članice tog tajnovitog društva posjeduju moći koje bi se mogle nazvati magijom. Ipak, u Dini postoje međuzvjezdana carstva, svemirski brodovi, tehnologija za putovanje brže od brzine svjetlosti: dobar dio radnje vrti se i oko tvari koja omogućuje upravljanje svemirskim brodovima i nalazi se samo na pustinjskom planetu Arrakis čije je stanovništvo pod pandžama moćnih feudalaca i njihovih vojnika, sve da bi pribavili taj melanž.

Cixin Liu, Problem triju tijela

Izd. Tor Books, 2016.

Zamislite da ste ZF autor u Kini sredinom 2000-ih. Radite kao inženjer u elektrani u unutrašnjosti Kine i noću pišete priče inspirirane ljubavlju prema znanosti, ali i dubokim promišljanjima o povijesti koju ste proživjeli. Vaš roman ne započinje svemirskim brodovima, nego brutalnim prizorom iz kineske kulturne revolucije šezdesetih, scenom u kojoj mlada astrofizičarka Ye Wenjie svjedoči javnom i brutalnom ubojstvu svoga oca, profesora fizike. Crvena garda ubila ga je jer je odbio osporiti osnovne znanstvene tvrdnje i teorije koje je tadašnja komunistička vlada smatrala kontrarevolucionarnima. Taj traumatičan događaj oblikuje njezino viđenje čovječanstva i ona donosi odluku o samouništenju u ime cijelog čovječanstva.

Roman uspijeva održati visoku razinu znanstvenog realizma, zajedno s dubokom filozofskom i sociološkom analizom. Postavlja teška pitanja o reakciji čovječanstva na dolazak neprijateljske civilizacije na Zemlju i o razvoju društva u takvu okruženju.